SADRŽAJ
Uobičajena primena
- Reguliše nedostatak joda
- Može pomoći u lečenju fibrocističnih grudi
- Osigurava ispravno funkcionisanje štitne žlezde
- Koristi se kao prevencija gušavost
Povezani proizvodi
Šta je
Jod je mineral koji je telu potreban da bi stvorio hormone štitnjače, koji su neophodni za normalan rast i razvoj. U telu se oko 70 do 80% joda nalazi u štitnoj žlezdi u vratu. Ostatak je raspoređen po celom telu, posebno u jajnicima, mišićima i krvi.
Ako telo nema dovoljno joda, može se razviti hipotireozu (nizak nivo hormona štitne žlezde). Simptomi uključuju tromost ili umor, debljanje, suvu kožu i osetljivost na promene temperature. Manjak se javlja češće kod žena nego kod muškaraca, a češći je kod trudnica i starije dece. Kod novorođenčadi i dece hipotireoza može uticati na fizički i mentalni razvoj. Prevremeno rođena deca su posebno ranjiva na nedostatak joda zbog prevremenog odvajanja od majčine zalihe joda.
Klasičan znak nedostatka joda je uvećana štitna žlezda. Kod nekih osoba sa hipotireozom razvija se izuzetno velika štitnjača, poznata kao gušavost. Danas su nedostaci joda u razvijenim zemljama retki jer se jod dodaje u kuhinjsku so. Usevi u razvijenim zemljama se uglavnom uzgajaju na tlu bogatom jodom, pa se on može pronaći i u hrani. Međutim, u zemljama u razvoju, gde je na tlu često malo joda, više od milijardu ljudi može biti izloženo riziku zbog njegovog nedostatka.
Jod se takođe koristi za čišćenje rana, a jodne tablete se mogu koristiti za pročišćavanje vode.
Kako deluje
Većina populacije dobija dovoljno joda. Zbog složenog načina na koji jod može uticati na štitnjaču, ne bi trebalo uzimati suplemente jodu osim ako lekar ne propiše. Jod se može koristiti za sledeća stanja:
Oralni mukozitis (oralna upala)
Postoje dokazi koji ukazuju da ispiranje usta jodom može umanjiti simptome mukozitisa u ustima povezanim sa hemoterapijom ili zračenjem. [1]
Fibrocistične promene dojke
Naučnim analizama došlo se do dokaza koji ukazuju da jod može pomoći u lečenju fibrocistične bolesti dojke. Žene sa fibrocističnom bolešću dojke imaju osetljivost posebno neposredno pre menstruacije.
Pregledom kliničkih studija utvrđeno je da zamenska terapija jodom (posebno za one sa niskim nivoom joda) može poboljšati osetljivost povezanu sa fibrocističnim tkivom dojke. Žene koje su uzimale jod imale su vrlo malo nuspojava. [2] [3]
Vaginitis
Neke žene sa hroničnim vaginalnim simptomima koriste jod suplemente za koje nije neophodan recept kako bi smanjile vaginalnu upalu, kao i svrab i iscedak. [4]
Rane
Jod se često koristi za dezinfekciju kože i čišćenje rana. Lekari često koriste masti koje sadrže jod na opekotinama kako bi smanjili rizik od infekcije. [5] [6]
Izloženost zračenju
Kalijum jod se može uzimati nakon što je neko izložen zračenju da bi se smanjila količina radioaktivnog joda koji se nakuplja u štitnjači. Ova akcija smanjuje rizik od raka štitnjače od izloženosti radijaciji, ali ne štiti od drugih komplikacija od zračenja. [7]
Prevencija gušavosti
Povećanje štitne žlezde može biti rezultat nedostatka joda. Međutim, previše joda takođe može izazvati gušavost. Gušavost usled nedostatka joda retka je u razvijenim zemljama. [8]
Izvori hrane
Jodirana so je glavni izvor joda u ishrani. Morski plodovi kao što su školjke, bele ribe i smeđe morske alge, apsorbuju jod iz vode i odlični su izvori. Beli luk, lima pasulj, seme susama, soja, spanać, švajcarska blitva, letnje tikvicem, repa takođe su dobri izvori joda. Pekare mogu da dodaju jod u testo kao stabilizujuće sredstvo, što hleb čini još jednim izvorom joda.
Dostupne forme
Natrijum-jodid (jod) dostupan je kao deo multivitaminske – multimineralne kombinacije ili kao lokalni tretman za rane. Jod se može naći i u dodacima ishrani koji sadrže morske alge, poput kelpa i fukus alge.
Kako ga uzimati
Nivo adekvatnog unosa propisan od strane Nacionalnog instituta za medicinu [9] je:
Odojčad
- odojčad uzrasta od 0 do 6 meseci: 110 mcg (mikrograma) dnevno
- odojčad uzrasta od 7 meseci do 1 godine: 130 mcg dnevno
RDA (preporučeni dnevni unos) su utvrđene za decu i odrasle.
Deca
- deca uzrasta od 1 do 8 godina: 90 mcg dnevno
- deca uzrasta od 9 do 13 godina: 120 mcg dnevno
- deca uzrasta od 14 do 18 godina: 150 mcg dnevno
Odrasli
- starost od 18 godina i više: 150 mcg dnevno
- trudnice: 220 mcg dnevno
- dojilje: 290 mcg dnevno
Slede podnošljivi nivoi unosa (UL), najviši nivo dnevnog unosa za koji verovatno neće doći do nuspojava:
- deca 1 do 3 godine: 200 mcg dnevno
- deca 4 do 8 godina: 300 mcg dnevno
- deca 9 do 13 godina: 600 mcg dnevno
- od 14 do 18 godina (uključujući trudnice i dojilje): 900 mcg dnevno
- za odrasle starije od 19 godina (uključujući trudnice i dojilje): 1100 mcg dnevno
Preporuka je pridržavati se saveta lekara i slediti uputstva na proizvođačkim deklararacijama proizvoda. Jod se primenjuje i lokalno na koži radi sprečavanja i lečenja infekcija rana i opekotina.
Uputstvo za upotrebu
Kada su prepisani, suplementi joda mogu da se uzimaju u bilo koje doba dana, sa ili bez hrane.
Diuretici koji čuvaju kalijum u organizmu: Budući da mnogi suplementi joda sadrže kalijum istovremena upotreba može dovesti do opasno visokog nivoa kalijuma.
Povezani proizvodi
Mere predostrožnosti
Zbog potencijalnih neželjenih reakcija i interakcije sa lekovima, dodtake ishrani bi trebalo uzimati isključivo pod nadzorom poznavaoca zdravstvene zaštite.
Visoke doze joda mogu blokirati proizvodnju hormona štitnjače, uzrokujući hipotireozu (nizak nivo hormona štitnjače) kod nekoga sa normalnom funkcijom štitnjače. Previše joda takođe može povećati rizik od ostalih bolesti štitne žlezde, kao što su Hašimotov tireoditis i Gavesova bolest, određeni karcinom štitne žlezde i tirotoksikoza (opasno stanje koje uključuje veliku količinu štitnih hormona u krvotoku). Iz tih razloga, ne be trebalo uzimati suplemente joda bez prethodnog razgovora sa lekarom.
Uzimanje više joda dnevno nego što se obično dobija od kuhinjske soli (oko 160 do 600 mcg) može biti štetno. Dnevni unos 2000 mcg joda može biti toksičan, posebno kod osoba koje imaju bubrežne bolesti ili tuberkulozu.
Osobe sa trioidnom bolešću mogu biti posebno podložne lošim efektima joda. Osobe sa dermatitisom herpetiformis mogu pogoršati simptome kada uzimaju jod.
Moguće interakcije
U slučaju korišćenja nekih od sledećih lekova [10], jod se ne sme uzimati bez nadzora lekara:
Antitiroidni lekovi: Upotreba antitiroidnih lekova može da poveća hipotireoidni efekat jodida.
Litijum: Upotreba kalijum jodida i litijuma (Lithobid) može izazvati hipotireozu.
Varfarin: Upotreba kalijum jodida (za hipertireozu) sa varfarinom (Coumadin), lekom za razređivanje krvi može učiniti varfarin manje efikasnim.
Lekovi za visoki krvni pritisak (ACE inhibitori i blokatori receptora angiotenzina {ARBs}): Mnogi jodni suplementi sadrže kalijum. Kada se koristi sa ACE inhibitorima i ARB-om, jod može dovesti do povećanog nivoa kalijuma u telu, što može biti opasno.
Diuretici koji čuvaju kalijum u organizmu: Budući da mnogi suplementi joda sadrže kalijum istovremena upotreba može dovesti do opasno visokog nivoa kalijuma.